SOCIOLOŠKI ASPEKT APSENTIZMA RADNE SNAGE
DOI:
https://doi.org/10.5937/Oditor2101195IKljučne reči:
apsentizam, društvo, socijalni faktoriApstrakt
Pojava apsentizma radne snage je izrazito kompleksna a tome u prilog govori činjenica da je iz današnje perspektive rezultirala velikim brojem organizacionih fenomena koji se podrobno proučavaju. Sociološki aspekt apsentizma kao primarno društvenog fenomena je potrebno analizirati sa društvenog aspekta tako da se isti proučava kroz sociološke, psihološke i socijalno – ekonomske faktore, demografske karakteristike, radnu socijalizaciju i zdravstveno stanje, a sve u interakciji radne sredine i životne okoline koje su međusobno povezane i uslovljene. Mnogobrojni faktori koji utiču na radni apsentizam mogu se grupisati i definisati kao karakteristike posla i radne situacije, individualne karakteristike i karakteristike vanradne situacije. Od nemerljivog značaja je poznavanje, praćenje i razumevanje ovih faktora odnosno onih organizacionih momenata koji su prepoznati kao socijalni uzroci pojave i razvoja apsentizma radne snage u organizaciji što je u fokusu teme ovog rada.
##plugins.themes.default.displayStats.downloads##
Reference
Andrejić M., M. Janošević, Đ. Ilić, i S. Panić. 2019. Mentori i mentorski rad. Vojno delo 71, (6): 406-424.
Blagojević, M. 1989. Obrazovanje žena – proizvodnja marginalnosti, Žena, br. 3, str. 18
Bosanac M., O. Mandić, S. Petković. 1977. Rječnik sociologije i socijalne psihologije, Informator, Zagreb
Cucić, V. 1984. Socijalno-medicinske dimenzije apsentizma i njegovih posledica, Revija rada, no. 6: 37
Costelo T. W. 1975. The Industrial Psychologist Looks at Absenteeism; In Yolles, F. et al. Absenteeism in Industry, Springfield
Čuk-Kranjc, A. 1969. Apsentizam u svetlu novog radnog vremena, Simpozijum o radnom vremenu, Bled
Čukić B. 1985. Apsentizam u radu i samoupravljanju, Svetlost, Kragujevac,
Damnjanović R., M. Bešlin-Feruh, i A. Rajković. 2020. Marketing održivog razvoja i ekološki menadžment. Održivi razvoj 2, (2): 31-40.
Gibson, R. O. 1966. Toward a conceptualization of absence behavior of personnel in organizations. Administrative Science Quarterly 1, (1): 107– 133. https://doi.org/10.2307/2391396
Guzina, M. 1980. Kadrovska psihologija, Naučna knjiga, Beograd
Ilić Đ., M. Andrejić, M. Janošević, i S. Ilić. 2019. Uticaj nacionalne kulture na proces upravljanja organizacionim promenama. Vojno delo 71, (7): 419-440.
Kirby P. 2012 Attendance and work effort in the Great Northern Coalfield, 1775-1864, Economic History Review 65, (3): 965
Letica-Gerjan, G. 1984. Socijalno-medicinski aspekti ugrožene trudnoće s naglaskom na apsentizam, Žena, no. 1-2: 28
Marković, Ž. D. 1979. Sociologija rada, Savremena administracija, Beograd, str. 198
Milosavljević S., Đ. Pantelejić, i D. Međedović. 2019. Primena i mogućnost unapređenja ekonomskih činilaca u realizaciji održivog razvoja. Održivi razvoj 1, (1): 7-16.
Mihailović D. 1985. Motivacija za rad, Jugoslovenski zavod za produktivnost rada, Beograd
Nikolić S. 1984. Motivacija i stimulacija radnika kao faktor produktivnosti rada, Revija rada, br. 2-3: 37-49
Pilić, V. 1969. Karakteristike i problemi ženske radne snage u Jugoslaviji, Institut za ekonomska istraživanja, Beograd, str. 47; u Stjepanović- Zaharijevski, D. 1999: Moć i nemoć žene: sociološko istraživanje apsentizma, Prosveta, Niš
Stojanović, C., P. Stanojević. 2017. Ciljevi organizacionog sistema i IMSa. Akcionarstvo 23, (1); 5-18.
Stjepanović-Zaharijevski, D. 1999. Moć i nemoć žene: sociološko istraživanje apsentizma, Prosveta, Niš
Šverko B., B. Petz. 1973. Prilog ispitivanju stavova prema noćnom radu, Društvo psihologa SR Hrvatske, Institut za medicinska istraživanja, JAZU, Zagreb; u Stjepanović-Zaharijevski, D. 1999. Moć i nemoć žene: sociološko istraživanje apsentizma, Prosveta, Niš, page 71
Vroom V. 1969. Industrial Social Psychology; In Lindzey, G., Arnson, E. 1969. The Handbook of Social Psychology 5, page 36