PRAVNI ASPEKTI SUPROTSTAVLJANJA SAJBER KRIMINALU U EVROPSKOJ UNIJI

Autori

  • Iris Bjelica Vlajić Univerzitet odbrane, Vojna akademija, Veljka Lukića Kurjaka 33, Beograd Author
  • Branko Nikolić Univerzitet odbrane, Vojna akademija, Veljka Lukića Kurjaka 33, Beograd, Republika Srbija Author
  • Nadežda Gudelj Visoka škola za menadžment i ekonomiju Kragujevac, Republika Srbija Author

DOI:

https://doi.org/10.5937/Oditor2301017B

Ključne reči:

evropsko pravo, sajber kriminal, lični podaci

Apstrakt

Razvoj informacionih tehnologija i interneta i vršenja krivičnih dela u tom novom okruženju dovodi do pojave transnacionalnog, visokotehnološkog kriminala. Nadležna tela za borbu protiv kriminala u postizanju rezultata sputava tradicionalna podela na nacionalne jurisdikcije dok za izvršioce dela tih ograničenja nema. Sajber aktivnostima nanose se velike štete i posledice fizičkim ili pravnim licima, protivpravno prisvajaju finansijska sredstva i zaštićeni podaci. Specifičnosti visokotehnološkog kriminala zahtevaju specijalizaciju državnih organa jer se u borbi protiv kriminala ne smeju ugroziti individualna prava, privatnost i slobode pojedinaca. Cilj ovog rada je da pokaže kako zakonodavstvo Evropske unije (EU) i aktivnosti njenih institucija unapređuju prevenciju, istragu i krivično gonjenje izvršilaca i grade kapacitete u pravosuđu. Harmonizacija domaćeg prava sa pravom EU u oblasti borbe protiv sajber kriminala predviđena je Poglavljem 24. pregovora „Pravda, sloboda, bezbednost“. U odgovaranju na pitanje koji su pravni aspekti suprotstavljanja sajber kriminalu u EU korišćeni su istorijsko-komparativni, metod analize sadržaja i deduktivni metod.

##plugins.themes.default.displayStats.downloads##

##plugins.themes.default.displayStats.noStats##

Reference

Bada M, Nurse J. 2019. Developing cybersecurity education and awareness programmes for small- and medium-Sized enterprises (SMEs). Inf. Comput. Secur. 27(3): 393–410. doi:10.1108/ICS-07-2018-0080

Bejatović S., 2012. Visokotehnološki kriminal i krivičnopravni instrumenti suprotstavljanja, Zbornik radova Međunarodna naučnostručna konferencija „Suzbijanje kriminala i evropske integracije, s osvrtom na visokotehnološki kriminal“, Visoka škola unutrašnjih poslova Republike Srpske: 17- 30 (dostupno na: http://education.muprs.org/wpcontent/uploads/2014/12/Zbornik-Visokotehnoloski-kriminal.pdf)

Bjelajac Ž., A.Filipović. 2021. Specific characteristics of digital violence and digital crime, Law theory and practice (4): 16 – 32

Branicki LJ, Sullivan-Taylor B, Livschitz SR. 2018. How entrepreneurial resilience generates resilient SMEs. Int. J. Entrep. Behav. Res. 24(7): 1244– 63. doi:10.1108/IJEBR-11-2016-0396

Carrapico H., A. Barinha.2018. European Union cyber security as an emerging research and policy field, Symposium: European Union cyber security as an emerging research and policy field, European Politics and Society, 19 (3): 299-303

Csonka P. 2006. The Council of Europe's Convention on cyber-crime and other European initiatives, Revue international de droit penal, 3-4 (77): 473 - 501

Darijević V. 2021. Sajber kriminal kao bezbednosni rizik na internetu, Megatrend revija, 2(18): 257-266

De Hert, P., G. González Fuster, B-J. Koops. 2006. Fighting cybercrime in the two Europes, The added value of the EU framework decision and the council of Europe Convention, Revue internationale de droit pénal 3-4 (77): 503-524

Đukić A. 2018. Organizovani visokotehnološki kriminal – pojam, razvoj i osnovne karakteristike, Vojno delo (3):128-156

Harris MA, Patten KP. 2014. Mobile device security considerations for small- and medium-Sized enterprise business mobility. Inf. Manag. Comput. Secur. 22(1): 97–114. doi:10.1108/IMCS-03-2013-0019.

Jerman-Blažić, B., T. Klobučar, J. Stefan.2016.Missing Solutions in the Fight against Cybercrime and Cyberterrorism – the New EU Research Agenda, European Intelligence and Security Informatics Conference (dostupno na web sajtu:

https://web.archive.org/web/20190223201002id/http://pdfs.semanticscholar.org/4ca3/37b1bc74362b632095de1c40cf7c835498b7.pdf)

Krivokapić, D. i A. Petrovski.2016. Sajber kriminal u Srbiji pred otvaranje poglavlja 24 (Pravda, sloboda i bezbednost), Share fondacija (dostupno na web sajtu: https://bezbednost.org/wpcontent/uploads/2020/06/sajberkriminalusrbijipredotvaranje poglavlja.pdf)

Nedeljković, S. i B. Forca. 2015. Evropska strategija bezbednosti i sajber pretnje – značaj za Srbiju, Vojno delo 3: 135-155

Newbury M. 2017. Designated non-financial businesses and professions: the weak link in Australia’s AML/CTF regime. J. Money Laund. Control. 20(3): 247–61. doi:10.1108/JMLC-08-2016-0038.

Nikodinovska-Stefanovska, S. i M. Đurovski.2012. Unutrašnja bezbednost EU i policijska saradnja u postlisabonskoj eri, u Zborniku radova Međunarodna naučnostručna konferencija „Suzbijanje kriminala i evropske integracije, s osvrtom na visokotehnološki kriminal“, Visoka škola unutrašnjih poslova Republike Srpske: 385 – 395 (dostupno na: http://education.muprs.org/wpcontent/uploads/2014/12/Zbornik-Visokotehnoloski-kriminal.pdf)

Pernik, P. 2014. Improving Cyber Security: NATO and the EU International Centre for Defence Studies (dostupno na web sajtu: https://icds.ee/wpcontent/uploads/2010/02/PiretPernik-ImprovingCyberSecurity.pdf)

Perović, M. 2018. Sajber kriminal kao globalna prijetnja u svijetu, Vojno delo 3: 157-164

Romić, M. i N. Grbić-Pavlović. 2012. Međunarodnopravni dokumenti kojima

se uređuje oblast visokotehnološkog kriminla u zborniku radova Međunarodna naučnostručna konferencija „Suzbijanje kriminala i evropske integracije, s osvrtom na visokotehnološki kriminal“, Visoka škola unutrašnjih poslova Republike Srpske: 193-217 (dostupno na: http://education.muprs.org/wpcontent/uploads/2014/12/Zbornik-Visokotehnoloski-kriminal.pdf)

Savić, A., Fabjan, M. i Trnavac, D. 2021. Komparativna analiza makroekonomskih pokazatelјa u procesu ekonomske tranzicije u zemlјama Centralne i Istočne Evrope, „Oditor“ Časopis za menadžment, finansije i pravo, Br. 1, 23-44.

Wennerström E. 2010. EU-legislation and Cybercrime: A Decade of European Legal Developments, Stockholm Institute for Scandianvian Law, 47-21: 452- 472 (dostupno na web sajtu: https://scandinavianlaw.se/pdf/47-21.pdf)

Woschke T, Haase H, Kratzer J. 2017. Resource scarcity in SMEs: effects on incremental and radical innovations. Manag. Res. Rev. 40(2): 195–217. doi:10.1108/MRR-10-2015-0239.

##submission.downloads##

Objavljeno

2023-04-30

Broj časopisa

Rubrika

Articles

##plugins.generic.recommendBySimilarity.heading##

##common.pagination##

##plugins.generic.recommendBySimilarity.advancedSearchIntro##