PRAVO NA PRIVATNOST I POSEBNE MERE TAJNOG PRIKUPLJANJA PODATAKA U REPUBLICI SRBIJI
DOI:
https://doi.org/10.59864/Oditor62403SVKljučne reči:
pravo na privatnost, posebne mere tajnog prikupljanja podataka, bezbednosno-obaveštajni sistem, kontrolaApstrakt
Pravo na privatnost predstavlja jedno od osnovnih ljudskih prava pojedinca u demokratskom društvu. Na međunarodnom i regionalnom planu postoje brojni instrumenti koji garantuju pravo na privatnost. Države su dužne da obezbede nesmetano uživanje ovog prava svom stanovništvu. Danas, jedan od najvećih izazova po pravo na privatnost jesu posebne mere tajnog prikupljanja podataka koje stoje na raspolaganju određenim akterima bezbednosno-obaveštajnog sistema i drugim državnim akterima prilikom obavljanja poslova iz njihove nadležnosti. Treba imati u vidu da pravo na privatnost nije apsolutno, te da se zakonom propisuje na koji način ono može biti ograničeno. U Republici Srbiji, derogacija prava na privatnost jeste predmet pojedinih zakona, a posebno onih kojima se reguliše način funkcionisanja bezbednosno-obaveštajnog sistema. Stoga, u radu se analizira normativni okvir koji reguliše posebne mere tajnog prikupljanja podataka koje stoje na raspolaganju različitim akterima bezbednosno-obaveštajnog sistema. Ujedno, predmet analize predstavljaće i normativne odredbe kojima je regulisana kontrola posebnih mera tajnog prikupljanja podataka. Rad teži da ispita negativan uticaj primene posebnih mera na pravo na privatnost, kao i mogućnost unapređenja trenutnog normativnog okvira koji postoji u Republici Srbiji.
##plugins.themes.default.displayStats.downloads##
Reference
Bećirović, E. (2017). Posebne dokazne radnje sa posebnim fokusom na tajni nadzor komunikacija. Pravne teme 5(10), 145-175.
Born H. (2007). Parliamentary and External Oversight of the Intelligence Services. In: Democratic Control of Intelligence Services, 163-177.
Belgrade Center for Human Rights. (2023). Human Rights in Serbia 2022. https://www.bgcentar.org.rs/wp-content/uploads/2023/03/2023-04-24-Ljudska-prava-u-Srbiji-2022-web.pdf.
Dimitrijević, V., Popović, Papić, T. & Petrović, V. (2007). Međunarodno pravo ljudskih prava. Beograd: Dosije i Beogradski centar za ljudska prava.
Dimitrijević, P. (2011). Pravna regulacija elektronske komunikacije i pravo na privatnost. Zbornik radova Pravnog fakulteta Univerziteta u Istočnom Sarajevu, 199-211.
Law on Security and Information Agency, Official Gazette of the Republic of Serbia, No. 42/2002, 111/2009, 65/2014 – decision of the Constitutional Court, 66/2014, 36/2018.
Law on Military Security and Military Intelligence Agency, Official Gazette of the Republic of Serbia, No. 88/2009, 55/2012 – decision of the Constitutional Court and 17/2013.
Law on Electronic Communications, Official Gazette of the Republic of Serbia, No. 44/2010, 60/2013 – decision of the Constitutional Court, 62/2014, 95/2018 – other law and 35/2023 – other law.
Law on the Protection of Personal Data, Official Gazette of the Republic of Serbia, No. 87/2018.
Criminal Procedure Code, Official Gazette of the Republic of Serbia, No. 72/2011, 101/2011, 121/2012, 32/2013, 45/2013, 55/2014, 35/2019, 27/2021 – decision of the Constitutional Court and 62/2021 – decision of the Constitutional Court.
Ignjatović, D. (2015). Mere presretanja komunikacije i zadržavanja podataka iz perspektive Strazbura i propisa i prakse u Republici Srbiji. Beograd: Beogradski centar za bezbednosnu politiku.
Kovačević, M. (2014). Tajni nadzor komunikacije – usklađenost sa praksom Evropskog suda za ljudska prava. Anali Pravnog fakulteta u Beogradu, 62(2), 164-179.
Criminal Code, Official Gazette of the Republic of Serbia, No. 85/2005, 88/2005 - corrigendum, 107/2005 - corrigendum, 72/2009, 111/2009, 121/2012, 104/2013, 108/2014, 94/2016 and 35/2019.
Maričić, J. i Živković, D. (2022). Izlazak iz mraka: Primena posebnih mera Bezbednosno-informativne agencije u Srbiji. Beograd: Beogradski centar za bezbednosnu politiku.
Milosavljević, B. (2008). Ovlašćenje policije i drugih državnih organa za tajno prikupljanje podataka – domaći propisi i evropski standardi. U: Demokratski nadzor nad primenom posebnih ovlašćenja, 59-75.
Milosavljević, B. (2015). Pravni okvir i praksa primene posebnih postupaka i mera za tajno prikupljanje podataka u Republici Srbiji. Beograd: Beogradski centar za bezbednosnu politiku.
Milošević, M. & Putnik, N. (2017). Sajber bezbednost i zaštita od visokotehnološkog kriminala u Republici Srbiji – strateški i pravni okvir. Kultura polisa, 33, 177-191.
Mirković, V. (2017). Sudska kontrola specijalnih istražnih mera službi bezbednosti u Republici Srbiji. NPB – Žurnal za kriminalistiku i pravo, 22(3), 89-105.
Decision of the Constitutional Court of the Republic of Serbia, IUz – 1218/2010, dated 19.04.2012., published in the Official Gazette of the Republic of Serbia, No. 88/09.
Decision of the Constitutional Court of the Republic of Serbia, IUz – 252/2002, dated 26.12.2013., published in the Official Gazette of the Republic of Serbia, No. 65/2014.
Pejić, J. (2014). Ko nas prisluškuje? – Kako funkcioniše presretanje elektronskih komunikacija i pristup zadržanim elektronskim podacima u Srbiji?. Beograd: Beogradski centar za bezbednosnu politiku.
Petrović, P. (2015). Posebne mere tajnog prikupljanja podataka: nadzor za vodič. Beograd: Beogradski centar za bezbednosnu politiku.
Petrović, P. (2020a). Ključne tačke reforme službi bezbednosti: iskustvo Srbije, Severne Makedonije i Crne Gore. Beograd: Beogradski centar za bezbednosnu politiku.
Petrović, P. (2020b). Anatomija zarobljavanja bezbednosno-obaveštajnog sektora u Srbiji. Beograd: Beogradski centar za bezbednosnu politiku.
Petrović, P. (2020v). Reforma službi bezbednosti u Srbiji 2000-2017. Doktorski rad. Beograd: Fakultet političkih nauka.
Petrović, P. i Đokić, K. (2017). Crne tačke reforme službi bezbednosti u Srbiji. Beograd: Beogradski centar za bezbednosnu politiku.
Constitution of the Republic of Serbia, Official Gazette of the RS, No. 98/2006 and 115/2021.
Council of Europe, European Convention for the Protection of Human Rights and Fundamental Freedoms, 1950.